Kako upisati Harvard?


O iskustvu upisa na fakultet u Americi razgovarali smo s Romanom. Ona je danas studentica na Harvardu i govori nam o svom iskustvu kako upisati Harvard.

Uloga savjetnika iznimno je važna u samom procesu prijava, kaže Romana, a najvažniji dio, osim naravno odličnih rezultata, jesu eseji koji se prilažu uz aplikaciju. Ispričala nam je kako je postala studentica Harvarda, jednog od najprestižnijih sveučilišta na svijetu i što su sve pripreme uključivale.

ZZ:  Možeš li nam se ukratko predstaviti?

R: Moje ime je Romana. Rođena sam u Americi, ali roditelji su mi Hrvati. Studiram političke znanosti na Harvardu. Na jesen ću biti na četvrtoj godini studija, što mi je ujedno i zadnja godina.

ZZ: Znači, engleski jezik ti je materinji?

R: Da, cijelo školovanje sam prošla u Americi, i osnovnu i srednju školu.

ZZ: Kad se netko odluči na studij u Americi, na što treba obratiti pažnju? Kako izabrati fakultet? Kako si ti birala?

R: Svaki fakultet objavi određene statističke podatke o primljenim studentima. Jedan od vrlo važnih podataka je prosjek testovnih rezultata (median test scores) koje su imali dosadašnji aplikanti, tako da možeš s tim prosjekom usporediti svoje vlastite rezultate.

Ako su tvoji rezultati testova puno niži od prosjeka, vrlo je vjerojatno da će ti biti teško upisati se na taj fakultet. Istovremeno, čak i ako su tvoji rezultati samo malo niži od prosjeka, svakako je moguće upisati se, ako imaš dobro posloženu prijavu i posebno ako imaš dobro napisan esej.

zz_slika2_21_7

ZZ: Što zapravo znači studirati u Americi? Je li to pitanje isključivo odličnog obrazovanja ili postoji još neki važan aspekt?

R: Ići na fakultet u Americi ne znači samo studirati, nego se istovremeno baviti raznim dodatnim aktivnostima. Ako te zanima bilo koja aktivnost, možeš pogledati koji fakultet ima klub za to (npr. debata, trčanje ili orkestar) i prema tome birati na koji fakultet ćeš aplicirati. Treća važna stvar je okolina. Moraš znati želiš li ići na fakultet koji je u velikom, manjem ili malenom gradu, ili pak onaj koji je udaljen od bilo kakvog većeg naselja.

ZZ: Koji je princip prijave za američke državljane? Je li sistem isti za sve bez obzira iz koje zemlje dolaze?

R: Mislim da je isto za sve. Po američkom sistemu molbe se šalju na nekoliko fakulteta. Proces je jako dug i prilično vremenski zahtjevan. Nekoliko mjeseci nakon što se predaju sve molbe, fakulteti objave odluke o tome gdje je tko primljen. Studenti obično imaju mjesec dana za odluku koju će ponudu prihvatiti. Iako sam bila primljena “early action” na Harvard u prosincu, čekala sam do travnja, kad sam saznala odgovore na sve moje aplikacije, i tek sam onda donijela odluku na kojem ću fakultetu studirati. Na većini američkih fakulteta, pa tako i na Harvardu, studenti odlučuju na početku druge godine studija što će studirati.

ZZ: Što je to early action prijava? Tko se i zašto prijavljuje na taj način?

R: Early action prijave se razlikuju od early decision prijava i prijava u redovnom upisnom roku. Radi se o ranijem roku prijave na koji se dobije i raniji odgovor. Možeš aplicirati na samo jedan fakultet. Ja sam se prijavila u listopadu i već sredinom prosinca sam saznala da sam primljena. Redoviti upisni rok je obično krajem prosinca ili početkom siječnja, a odluke se saznaju tek početkom travnja.

ZZ: Jesi li imala pomoć u školi oko usmjeravanja i priprema?

R: U Americi, pohađanje privatne škole moraš platiti dok su državne škole besplatne (tj. djelomično su financirane kroz lokalne poreze). Mišljenje je da su privatne škole kvalitetnije. Budući da sam išla u državnu, a ne privatnu srednju školu, savjetnici u mojoj gimnaziji nisu bili od pomoći.

ZZ: Naši srednjoškolci nemaju savjetnike, taj sistem kod nas ne postoji. Zašto je srednjoškolski savjetnik u Americi važan faktor kod upisa na fakultet?

R: Uloga savjetnika je da ti pomogne s bilo čim što je vezano s fakultetima i upisima na fakultete. Savjetnik bi te trebao dobro poznavati, znati tvoje interese, tvoje ocjene, i tvoje planove da bi ti mogao efektivno pomoći u procesu upisa na fakultet. Savjetnik bi ti trebao pomoći i s ispunjavanjem formulara i molbi, s izborom fakulteta na koje ćeš aplicirati, s preporukama koje su ti potrebne za molbe, i isto tako bi ti trebao pomoći s korigiranjem raznih eseja potrebnih za aplikacije.

ZZ: Dakle, ključno je imati savjetnika?

R: Tako je, proces apliciranja na fakultet je jako zahtjevan. Obzirom da moj nije bio odličan, većinu toga sam proučila sama uz maminu pomoć. Moja mama je proučavala sve detalje cijelog procesa, a ja sam pisala eseje, koji su najvažniji dio svake aplikacije.

Na većini američkih fakulteta, pa tako i na Harvardu, studenti odlučuju na početku druge godine studija što će studirati.

zz_slika 1_21_7

ZZ: Obzirom da kod nas sustav eseja ne postoji kao dio prijave na fakultet, zašto bi istaknula baš esej, kao najvažniji dio aplikacije?

R: Ni jedan fakultet u Americi ne bira studente samo prema ocjenama; proces je više holističan, sveobuhvatan i cjelovit. U eseju imaš priliku prikazati sebe kao osobu i na taj način svojoj aplikaciji dati dušu! U tom smislu te odbor za aplikacije može prepoznati kao individualnu osobu koju žele imati na svom fakultetu.

ZZ: Sjećaš li se što su još tvoje pripreme uključivale? Što ti se činilo kao najteže u cijelom procesu, a što je bilo najlakše?

R: Već od prvog dana srednje škole posebno sam pazila na ocjene kako bi mi prosjek bio vrlo visok. Bavila sam se s puno raznih aktivnosti koje su me zanimale. AP predmete sam počela uzimati već u drugom razredu gimnazije. Što se tiče SAT testa, nisam išla na tečajeve za pripreme, nego sam sama doma učila i vježbala kroz testove iz knjiga za SAT pripremu i to od sedmog razreda.

ZZ: Što su AP predmeti?

R: AP predmeti su slični IB programu jer ti pružaju priliku učiti određene predmete na razini fakulteta, iako si još uvijek u srednjoj školi. Na kraju godine, imaš veliki ispit. Ako prođeš, neki fakulteti ti mogu dati dodatne bodove za studij. Na primjer, ako dobiješ 5 na AP ispitu iz stranog jezika, možda nećeš trebati uzeti jezični predmet na fakultetu.

ZZ: Kako si se osjećala kada si saznala da si primljena? Na koje si fakultete bila primljena? Ima li onih na koje nisi bila primljena?

R: Bila sam primljena na Oxford na studij prava, te na još 4 fakulteta u Velikoj Britaniji. U Americi sam osim na Harvard bila primljena i na Yale, Georgetown i još nekoliko fakulteta. Bila sam jako uzbuđena!

ZZ: Kako su organizirana predavanja?

R: Većina predmeta imaju tri sata predavanja tjedno, i uz to postoji još jedan dodatni sat tjedno koji uključuje instrukcije/diskusiju u manjim grupama. Osobno sam imala predmete gdje je bilo 700 studenata, ali i one gdje nas je bilo samo troje.

ZZ: Je li studij težak i zahtjevan?

R: Sve je pitanje vremena i organizacije. Predmeti su jako zahtjevni, a studenti uvijek imaju još i raznorazne aktivnosti, tako da je ponekad teško naći vremena za učenje i sve ostalo. Što se tiče pristupa studiju, uglavnom se prakticira tzv. “critical thinking” umjesto da se gradivo uči napamet.

ZZ: Odakle su tvoji kolege?

R: Studenti dolaze doslovno iz cijelog svijeta. Na primjer, jedna od mojih cimerica na prvoj godini je došla iz Bangladeša.

ZZ: Kakav je studentski život općenito?

R: U američkom sistemu, svrha studiranja na fakultetu je da se student razvije kao osoba i da nauči razmišljati o svijetu. Za specijaliziranje u bilo kojoj struci ide se na magisterij ili doktorat. Studentski život je vrlo živ i vrlo aktivan. Na Harvardu (to nije tako na svakom fakultetu), 99% studenata živi na kampusu u studentskim domovima, tako da se ljudi puno druže, posebno u menzi, ili kao sudionici u raznim aktivnostima ili preko vikenda. Ako se ne stignu družiti zbog fakultetskih obaveza, onda obično uče skupa.

ZZ: I za kraj, imaš li neki savjet ili preporuku za one koji bi željeli krenuti tvojim putem?

R: Preporučila bih puno vježbe! Posebno za SAT test! Važno je imati dobre ocjene i baviti se raznim aktivnostima u gimnaziji. Vrijedi se potruditi i početi rano raditi na aplikacijama za fakultete i posebno napisati kvalitetne eseje da bi se tvoja aplikacija istakla među tisućama ostalih aplikacija. Dobro napisana aplikacija je ono što se zapaža i donosi pozitivne rezultate. Na kraju si sretan da je taj dugi proces iza tebe i bit ćeš spreman krenuti u novi život i nove izazove.